Novosti

I zbog bezbednosti nam treba zelenilo!


Opisujući značaj, funkciju i stanje zelenih površina u Novom Sadu, u Strategiji za pristupačnost Grada Novog Sada 2012-2018 je napisano (str. 35-36.):

„Količina zelene površine u gradu ima značajan uticaj na zdravlje stanovnika, a naročito onih grupa koje imaju poteškoće sa disanjem npr. astmom, različitih vrsta alergija i slično. Poslednje procene, na primer, pokazuju da u Srbiji svako sedmo školosko dete i svaki deseti odrasli stanovnik Srbije boluje od astme. U cilju smanjenja zagađenosti vazduha i smanjenja bolesti disajnih organa, a prema preporukama EU svaki grad treba da ima između 20% i 25% zelene površine, u odnosu na ukupnu površinu grada. Kada je u pitanju Novi Sad, ukupna količina zelenih površina kreće se u opsegu od 5% u centru grada, do maksimalnih 15% (zavisno od oblasti grada). Ovakvi podaci navode na zaključak da je Novi Sad nepristupačan sa aspekta raspoloživosti čistog vazduha za svoje stanovnike. U narednom periodu neophodno je da se količina zelenih površina poveća za 15 do 20% u različitim delovima grada, uključujući i druge akcije koje poboljšavaju ekološku sliku grada.“

Pored značaja zelenih površina u odnosu na zdravlje, tj. raspoloživost čistog vazduha, postoji još mnogo funkcija koje zelenilo „obavlja ili stimuliše“ u urbanim sredinama. Jedna od njih je svakako i stvaranje prijatnog ambijenta javnih prostora  u kojem stanovnici imaju mogućnost da provedu određeni deo svoga vremena i ostvaruju društvene kontakte i obavljaju razne socijalne interakcije. Postavlja se pitanje zašto bi jednom gradu, ili uopšte jednom društvu bilo bitno da građani provode deo dana na otvorenom i javnom prostoru – recimo ulici? Jedan od mnogih mogućih odgovora mogao bi biti – zbog veće bezbednosti i sigurnosti svih građana. Da bi ovu izjavu pojasnili, navedimo jedan primer. Zamislite da šetate nekom ulicom (ili vaše dete) i iznenada vam pozli, povredite se, ili vas neko napadne i hitno vam je potrebna pomoć. Ukoliko ima ljudi na ulici (pešaka, biciklista ili npr. nekoga ko sedi na obližnjoj klupi), velike su šanse da će vas neko primetiti, prići vam i pokušati da pomogne ili pozove hitnu pomoć. Sa druge strane ukoliko nema nikoga na ulici, a vi niste u stanju da se pomerate i koristitie telefon da pozovete pomoć, ishod može da bude fatalan. Jedan od primera koji dobro ilustruje sve navedeno je nedavna povreda jedne naše sugrađanke, koja je vozeći bicikl pala. Prvi koji su joj prišli i pomogli joj bili su biciklisti i pešaci koji su se nalazili u blizini i videli je, dok je pored nje istovremeno prolazilo mnogo automobila, i niko od vozača nije se zaustavio da vidi da li je ta osoba dobro i da li treba da se hitno prebaci u bolnicu.

Ovde, neko bi se sa pravom zapitao  – pa kakve veze imaju zelene površine u gradu sa svim ovim? A neko, malo upućeniji, bi odgovorio da i te kako imaju veze, pošto gde ima zelenila obično ima i prostora gde stanovnici vole da provode vreme a ovim urbanim prostorima pešaci i biciklisti češće prolaze. Gde ima zelenila, često ima i smisla da se postavi klupa ili javna česma, možda napravi (malo) dečije igralište – što će sigurno privući građane da koriste te prostore. Ne treba mnogo dokazivati da mnogobrojni stariji sugrađani, radije vole da svoje vreme provode na otvorenom, nego u zatvorenom prostoru. Njima je potrebna klupa na ulici i prijatan ambijent (recimo hlad za srčane bolesnike), gde mogu da sede, razgovaraju i posmatraju. Mladim bračnim parovima sa decom je potrebno malo hlada i dečije igralište (ili zelena površina) gde mogu da izvedu svoje dete. Malo većoj deci, je potreban prostor za igru (što je recimo neophodno za razvijanje socijalnih veština kao i dečije motorike). Stimulišući građane da koriste javne površine putem planskog i odgovarajućeg ozelenjavanja, postavljanjem klupa, odgovarajućeg osvetljenja, kao i osmišljavanjem prostora za igru dece i rekreaciju odraslih, te površine postaju “žive i sigurne” zone za provođenje slobodnog vremena. Sa druge strane, i stariji i mladi sugrađani, verujem da će se uglavnom svi složiti, reagovaće i pokušati da pomognu ukoliko vide da se neko povredio, da je nekom pozlilo, ili da je neko napadnut.

Sa druge strane, ako se ulice i ostali javni prostori, bez imalo promisli, pretvaraju u saobraćajnice i parkirališta, sa minimalno ostavljenim prostorom (a često ni toliko) za prolaz pešaka i mesta za društvene kontakte, stvara se sve više nebezbednija gradska sredina (u gore opisanom smislu). Imamo sve veći broj ulica na kojima većina „lokalca“ ne provode svoje vreme, pošto nemaju jednostavno prostora gde da ga provodu, a odlazak u centralne delove grada gde postoje parkovi i uređene površine za rekreaciju često im je nedostupan (npr. zbog daljine, zbog zdravstvenog stanja, zbog manjka vremena, zbog nemogućnosti korišćenja adekvatnog prevoznog sredstva, itd.).

Postojanje zelenih i uređenih javnih površina utiče na bezbednost i sigurnost građana. Zbog toga treba da budemo osetljivi na konstantno oduzimanje zelenih i javnih površina u našem gradu i da dignemo glas protiv nastavljanja ovakve prakse! Zelenilo i upotreba javnih površina i prostora u gradu nisu pitanja kojim treba da se bave samo ekološka udruženja građana – već je u interesu svih nas da se bavimo ovim pitanjima.

Slične vesti

categoryNovosti

Culture Exchange – iz naše perspektive

01.12.2017.
Autor: Novosadska Biciklistička Inicijativa

U poslednjih dve nedelje novosadski Bike Kitchen („biciklistička kuhinja“, Bike cafe ili Culture Exchange) postali su predmet pisanja novopokrenutog portala teleprompter koji, kako se navodi na sajtu predstavlja „istraživački projekat“…

tag culture exchange
Saznaj više
categoryNovosti

Bezbednost i sigurnost Eurovelo 6 ugrožena konvojem teretnjaka

22.02.2022.
Autor: Novosadska Biciklistička Inicijativa

Konvoj teretnjaka na kruni nasipa, duž biciklističke staze koja je deo međunarodne dunavske rute Eurovelo 6, prevozi na stotine posečenih topola. Ovo je situacija na terenu u dobrom delu ove…

tag eurovelo nasip
Saznaj više
categoryNovosti

Biciklisti dali krv

02.01.2018.
Autor: Novosadska Biciklistička Inicijativa

Prvi dan akcije novosadskih biciklista “Humani biciklisti” ostao je zapamćen po odzivu desetak biciklista i biciklistkinja i veoma pozitivnoj atmosferi. U 10 časova plato ispred Zavoda za transfuziju krvi Vojvodine…

tag humanost
Saznaj više